1. Upis objekta u katastar i zemljišnu knjigu

      Kuću ili građevinu je, osim što je to zakonska obaveza, potrebno evidentirati kod kupoprodaje (“čisti papiri”), legalizacije objekta, hipoteke, kod prijave boravka, etažiranja (objekti sa 2 ili više stanova).

      Objekt se upisuje na temelju izrađenog elaborata za evidentiranje zgrada ili drugih građevina.

      Elaborat za evidentiranje objekta izrađuje ovlaštena geodetska tvrtka.

      Da bi se objekat mogao upisati u katastar i zemljišnu knjigu između ostaloga potreban je akt kao dokaz o legalnosti objekta. Ovisno o razdoblju građenja postoji nekoliko kriterija koji se moraju ispuniti:

Za građevine izgrađene do 15. veljače 1968. godine

   Ako je građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine smatra se izgrađenom na temelju pravomoćne građevinske dozvole.

   Katastarski ured izdaje uvjerenje o vremenu evidentiranja građevine na temelju podataka s kojima raspolaže i koji se smatraju dokazom da je neka građevina izgrađena do 15. veljače 1968. godine.

   Ako katastarski ured ne raspolaže sa potrebnim podacima, tada uvjerenje o vremenu građenja građevine izdaje nadležno upravno tijelo na temelju snimka postojećeg stanja građevine i preslika katastarskog plana s ukartiranom građevinom, ili na temelju geodetskog situacijskog nacrta stvarnog stanja za izgrađenu građevinu na građevnoj čestici.

Za građevine izgrađene do 19. lipnja 1991. godine

   Ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole, odnosno drugog odgovarajućeg akta nadležnog tijela izdanog do 19. lipnja 1991. godine potrebna je pravomoćna građevinska dozvola i potvrda da u vezi s tom građevinom nije u tijeku postupak građevinske inspekcije.

Za građevine izgrađene od 20. lipnja 1991. godine do 01.listopada 2007. godine

Ako je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole izdane od 20. lipnja 1991. godine do 1. listopada 2007. godine nadležno upravno tijelo izdaje Uvjerenje za uporabu.

Za građevine izgrađene od 01. listopada 2007. godine

   Za upis građevine u katastarski operat nakon donošenja novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji, koji se primjenjuje od 1. listopada 2007. godine, potrebna je:

  • Uporabna dozvola - za građevine za koje se izdaje građevinska dozvola
  • Završni izvještaj nadzornog inženjera
    - za građevine za koje se izdaje rješenje o uvjetima građenja

   Ako je kuća upisana u katastarski operat a nije u zemljišnoj knjizi onda je potrebno izraditi Elaborat za usklađenje zemljišnoknjižnog sa katastarskim stanjem, u kojemu se prilaže i valjana dokumentacija (dokaz o legalnosti objekta) na temelju koje je kuća izgrađena.

  1. Posebna gedetska podloga

       Predstavlja kartografsku podlogu (digitalni ortofotoplan s visinskim prikazom – slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izrađenu u odgovarajućem mjerilu i ovjerenu od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina.

       Izrađuje se u svrhu projektiranja novihgrađevina, izrade detaljnog plana uređenja ili po potrebi svrhovitog.
     

  2. Parcelacijski elaborat za diobu ili spajanje katastarskih

       Parcelacija zemljišta je podjela ili spajanje dvije ili više katastarskih čestica. To je postupak kojim se vrši promjena oblika i površine parcele u katastru i zemljišnoj knjizi u svrhu:

    • Kupnje ili prodaje nekretnine
    • Ostavinske diobe
    • Dobivanja hipotekarnog kredita
    • Diobe obiteljske imovine
    • Rješavanja imovinsko-pravnih odnosa
    • Formiranja građevinskih čestica ili čestica služnih njima (prilazni putevi)
    • Okrupnjavanja čestica.

       
       Razlikujemo dvije glavne vrste parcelacijskih elaborata, ovisno o tome da li se čestica nalazi unutar granica poljoprivrednog ili građevinskog zemljišta (Kako bi provjerili na kojem se području nalazi Vaše zemljište potrebno je obratiti se nadležnom odjelu za prostorno planiranje i urbanizam).

       Parcelacija poljoprivrednog zemljišta, sukladno Zakonu o poljoprivrednom zemljištu (NN 152/08), moguća je jedino uz suglasnost Agencije za poljoprivredno zemljište (do početka rada Agencije suglasnost daje ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja).

       Ako je u katastru zemljišta već definirana granica uživanja posjeda, moguća je dioba zemljišta bez suglasnosti Agencije. Parcelacija je također moguća bez suglasnosti ako se radi o šumskom području.

       Ako se želi provesti parcelacija građevinskog zemljišta, sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji, ona je moguća samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevine čestice i detaljnim planom uređenja.

       Za zemljišta unutar granica građevinskog područja i građevinska zemljišta izvan granica tog područja, od nadležnog Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju potrebno je ishoditi jedan od akata:

    • Rješenje o uvjetima građenja
    • Lokacijska dozvola
    • Rješenje o utvrđivanju građevne čestice
    • Detaljni plan uređenja
    • Rješenje o izvedenom stanju

       
       Za zemljišta koja su izvan granica građevinskog područja i zemljišta koja nisu građevinska, od nadležnog Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju potrebno je ishoditi jedan od akata:

    • Uvjerenje da se zemljište nalazi izvan zone građevinskog područja

     

  3. Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja

       Geodetski situacijski nacrt stvarnog stanja je prikaz stvarnog stanja na terenu koji je izgrađen na temelju geodetske izmjere, a osim položajog sadrži i visinski prikaz snimljenih detalja.

       Izrađuje se u svrhu ishođenja akata prostornog uređenja i gradnje ili potrebnih akata za evidentiranje građevina. 

  4. Elaborat iskolćenja građevine

       Iskolčenje objekta je postupak prenošenja i označavanja projektiranih dimenzija i položaja objekta s projektnog plana na teren. Iskolčenje je moguće raditi položajno, visinski, ili kao kombinaciju.

       Zakonom o prostornom uređenji u gradnji propisano je da se nakon iskolčenja mora napraviti elaborat iskolčenja. Prije početka radova na objektu investitor je dužan ishoditi pravomoćni akt na temelju kojeg se stječe pravo građenja te elaborat o iskolčenju građevine, te je u prijavi početka građenja dužan navesti izvođača i oznaku elaborata iskolčenja. 

  5. Etažiranje

       To je postupak uspostave vlasništva nad posebnim dijelom nekretnine. Vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) proizlazi i ostaje neodvojivo s odgovarajućim suvlasničkim dijelom nekretnine ne kojem je uspostavljeno.

       Vlasništvo posebnog dijela može biti uspostavljeno na dijelu suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu. Posebni dio može biti stan, poslovna prostorija, parkirno mjesto, garaža, spremište ili neki drugi samostalni prostor. Vlasništvo posebnog dijela nekretnine može se protezati i na sporedne djelove kao što su balkoni, terase, podrumi, tavani, kućni vrtovi ili mjesta u dvorištu za ostavljenje do dva motorna vozila. Da bi vlasništvo posebnog dijela obuhvaćalo i neki sporedni dio ono mora biti jasno razgraničeno od ostalih dijelova nekretnine i dostupno s međe nekretnine ili iz njezinih zajedničkih dijelova ili iz samostalnog prostora kojeg je sporedni dio.